Znamenitosti Staroga Grada
Podijeli

TOP 5 MJESTA ZA POSJETITI U STAROM GRADU

 

Tvrdalj Petra Hektorovića

Tvrdalj Petra Hektorovića (1487. – 1572.), s ribnjakom i golubinjakom nad njim, najpoznatija je građevina Staroga Grada. Ovaj renesansni pjesnik gradio ga je cijelog svog dugog života i bio mu je jednako značajan kao i književno djelo. U njemu je ostvario ideju mikrokozmosa – malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život imaju sva božja bića – ribe, ptice, bilje i ljudi (on, njegovi prijatelji, sveta žena, putnici i siromasi!).Tvrdalj je i kamena knjiga – Hektorović je uklesao više od dvadeset kamenih natpisa na latinskom, talijanskom (na talijanskom samo jedan – vlastiti  životni moto: Fede e realta o quanto e bella! – O koliko je lijepa vjera i stvarnost!) i na hrvatskom jeziku. Pjesnik, kršćanski mislilac i graditelj Petar Hektorović podizao je Tvrdalj (od tvardina, tvrdina=utvrda) ustrajno gotovo opsesivno cijelog svog dugog života. Započeo ga je kao ljetnikovac (Petar Hektorović, Marinov sin, vlastitim troškom i marom sagradio je za upotrebu sebi i prijateljima, latinski je natpis na ulazu u ribnjak) a ostavio potomcima kao zatvoreni i zaokruženi mikrokozmos posvećen Stvoritelju svega (najveći latinski natpis na pročelju Tvrdalja). 

 

Starogradsko polje

Veliko polje, u sredini otoka, mijenjalo je ime kako su se mijenjali njegovi gospodari: grčki Khora Pharu (izg.Hora Farau), rimski Ager Pharensis, srednjovjekovni Campus Sancti Stephani (Polje sv. Stjepana), danas Starogradsko polje. Ali uvijek je bio trbuh otoka: omogućavalo je život tijekom tisućljeća. Polje je zapravo kulturni krajolik oblikovan tisućljećima. Osnovnu arhitekturu zadali su mu prije 24 stoljeća grčki kolonisti: podijeljeno je na pravokutne parcele 1x 5 stadija (oko 180x900m) omeđene suhozidima, a poljem su prošli glavni putovi koji ga pravilno presijecaju uzduž i poprijeko. 
Danas je poznata točka u polju na raskrižju putova iz koje je grčki mjernik započeo ovaj graditeljski pothvat. Poznat nam je i vlasnik jedne velike parcele iz grčkog doba: Matij (sin) Pitejev (gr.Mathios Pytheos), čije je ime uklesano na međaškom kamenu koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. 
Na području Kupinovik, ispod Dola, zemlju je imao najprije Grk Kmon (sin) Filoksenidov (gr. Komon Filoxenides), a kasnije je na njoj veliku gospodarsku kuću sagradio gradski vijećnik Pharije, Rimljanin gaj Kornificije Kar (lat. Gaius Cornificius carus). Starogradsko polje oduvijek je zasađeno vinovom lozom a u antici i srednjem vijeku sijalo se i žito. Na rubovima parcela i u škrtijim predjelima rasla je smokva. Bajami su bili bliže naseljima, gotovo u vrtovima. Maslinici su se kao i danas, penjali uz niske obronke polja. Među maslinama rasli su rogači. Još više, donedavno su bili terasasti nasadi lavande, sađene nakon propasti vinove loze početkom XX. st. Danas ih osvaja alepski bor, koji se polako spušta do rubova naselja. Starogradsko polje je, zbog najbolje očuvane katastarske podjele na Mediteranu, 2008. godine uvršteno na UNESCO listu svjetske kulturne baštine zajedno sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada. 

 

Poluotok Kabal

Poluotok Kabal, čiji oblik podsjeća na prste jedne ruke, smješten je sjeverozapadno od Staroga Grada. Na samom ulazu u starogradski zaljev smjestio se Rt.Kabal, osamdeset metara visoka stijena a na kraju uvale Stari Grad, jedna od najsigurnijih prirodnih luka na Jadranu. Poluotok Kabal možete posjetiti i brodom ali i šetajući se ili vozeći bicikl po biciklističkoj stazi Kabal, koja će vas dovesti do uvale Lozna. S više od 20 uvala i uvalica možete pronaći i idealno mjesto za kupanje i odmor bez buke i gužve u sjeni borove šume koja se prostire po čitavom poluotoku.

 

Muzej Grada Staroga Grada

Palača Biankini, u kojoj se danas nalazi Muzej Staroga Grada, neorenesansna je obiteljska kuća braće Biankini iz 1896. godine. Palača je sačuvala unutarnje dekoracije iz vremena gradnje a u vrtu je stogodišnji himalajski cedar, vršnjak palače.  Muzejske zbirke u prizemlju i na oba kata pričaju nam priču o dugoj povijesti Staroga Grada. Hidroarheološka zbirka je zapravo priča o potonuću jednog trgovačkog broda, prepunog amfora, koji je u IV./V. st. plovio iz sjeverne Afrike u kasnoantičku Phariu. Arheološka zbirka je zbirka artefakata koji nam govore o životu antičkog Staroga Grada – od V. st. pr. Kr. do VII./VIII. poslije Krista. Salon Gelineo Bervaldi priziva vrijeme građanskih salona kraja XVIII., početka XIX. st., a Kapetanska soba drugu polovicu XIX. st. kada je Stari Grad bio živa luka velikih jedrenjaka. U stalnoj postavi galerije Juraj Plančić izložena su djela dvojice starogradskih slikara Jurja Plančića (1899. – 1930.) i Bartola Petrića (1899. – 1974.) i hrvatskih slikara XX. st. U galeriji se povremeno postavljaju i druge izložbe. 

 

Trg Škor

Od brojnih malih trgova koje možete pronaći u Starome Gradu, najslikovitiji je Škor. Gotovo kao kazališna kulisa (što i jeste tijekom ljetnih kulturnih događanja), ovaj je trg formiran nakon što je u XVII./XVIII. st. nasuta pličina u kojoj je bilo brodogradilište, a po kojemu je dobio ime (škor od škver, dalmatinski= brodogradilište). Pučke kuće sa slikovitim luminarima (krovnim prozorima) i za Dalmaciju tipičnim sularima i skalinadama (kamenim terasama sa stepeništem) zatvaraju nepravilni prostor u kojem živi mitska Dalmacija. 

povratak na vrh