Što raditi
Podijeli

Kulturna baština

 

Trg Škor

Od svih malih trgova kojima Stari Grad obiluje, najslikovitiji je upravo trg Škor. Gotovo kao kazališna kulisa (što zapravo i postaje tijekom ljetnih kulturnih događanja), ovaj je trg nastao tijekom 17. i 18. stoljeća iz plićaka. Nekad dom brodogradilištu koje je nasuto i po kojem je trg i nazvan (škor dolazi od riječi škver što na dalmatinskom dijalektu znači brodogradilište). Ovaj zakrivljeni prostor u kojemu živi mitska Dalmacija okružen je karakterističnim dalmatinskim radničkim kućama s slikovitim luminarima (krovnim prozorima) te sularima i skalinadama (kamenim terasama sa stubištem).

 

Starogradsko polje

Ovo široko polje prostire se središnjim dijelom otoka. Naziv mu se mijenjao kako su se mijenjali vladari. Grci su ga prvo poznavali kao Chora Pharou (Faroska hora), potom je u Rimsko doba bio Ager Pharensis, da bi taj naziv kasnije bio zamijenjen srednjovjekovnim nazivom Campus Sancti Stephani (polje sv. Stefana). Danas je poznato kao Starigradsko polje i već tisućama godina održava život na otoku. Polje je zapravo kulturni krajolik, oblikovan tijekom tisuća godina ljudskog rada. Njegova drevna obilježja koja je kreirao čovjek stara su gotovo 24 stoljeća kad su grčki kolonizatori podijeliti polje u pravokutne parcele veličine 1x5 stadija (cca. 180x900m), od kojih je svaka bila omeđena suhozidom.

Polje presijecaju glavne prometnice koje kroz njega prolaze u pravilnim uzdužnim i poprečnim smjerovima. Danas možemo točno odrediti točku na polju iz koje je grčki geodet započeo svoje mjerenje. Ta se točka nalazi na sjecištu putova. Od 2008. godine je Starogradsko polje UNESCO-ov lokalitet kulturne baštine.

 

Tvrdalj Petra Hektorovića

Najvažnija atrakcija u Starom Gradu je nesumnjivo Hektorovićev Tvrdalj, 'dvorac' kojeg je izgradio jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika, Petar Hektorović (1487 – 1572). Smješten sa stražnje strane jednog od najvećih gradskih trgova, u blizini suda, Hektorović je izgradio originalno naslijeđe i u kamen urezao neka svoja djela na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku.

Iza dugog zida okrenuog prema moru koji ga štiti od napada i prodora, ulaskom u dvorište se otkriva pravo iznenađenje - veliki ribnjak i perivoj s biljem. Iznad ulaza, uklesano u kamen, napisao je „Petar Hektorović, Marinov sin, vlastitim troškom i marom sagradio je za upotrebu sebi i prijateljima“.

 

Palača Biankini

Impresivna palača Biankini u kojoj je danas smješten Muzej Starog Grada bila je neorenesansna obiteljska kuća braće Biankini iz 1896. U vrtu se nalazi himalajski cedar, star koliko i sama kuća.

 

Dominikanski samostan

Odmah iza starog grada uzdiže se impresivan Dominikanski samostan sv. Petra Mučenika koji je osnovan 1482., a potom 1682., nakon turskog napada na otok, utvrđen s dvije oble kule. Ovdje su pokopani Petar Hektorović i njegova majka, a njegove su riječi uklesane u kamen iznad ulaza u crkvu.

Samostan čuva impresivan niz umjetničkih djela od kojih je najvrednije Oplakivanje Krista, venecijanskog umjetnika Jacopa Tintoretta dok se najstariji natpisi pronađeni na hrvatskom tlu pisani grčkim jezikom od 4 – 2 stoljeća čuvaju u malom muzeju.

 

Crkva sv. Stjepana

Crkva sv. Stjepana je barokna crkva izgrađena nakon što su stara katedrala i biskupov dvor uništeni.  Izgradnja je započela 1605. godine, a pretpostavlja se da je glavnu fasadu izradio Ivan Pomenić iz Korčule koji je također izgradio i trenutnu katedralu u gradu Hvaru. Unutrašnjost je ukrašena radovima raznih venecijanskih umjetnika.

 

Tvrđava Španjola

Tvrđava Španjola, izgrađena početkom 16. stoljeća s predivnim pogledom na grad i okolne otoke, nadvila se nad sve mega jahte i jahte za zabavu. Tvrđava nije izvorna, a gradski bedemi iz 13. stoljeća, izgrađeni netom nakon što su otočani 1278. zatražili zaštitu Mletačke republike stariji su od nje gotovo 200 godina.

Turska flota je 1571. razorila Hvar i tvrđava je bila ta koja je spasila lokalno stanovništvo. Međutim, udar groma u skladišta baruta izazvao je dodatna oštećenja pa se tako velik broj gradskih zgrada može pratiti do tog razdoblja obnove. Posjetitelji grada Hvara mogu do tvrđave doći automobilom, a onda ugodnom šetnjom do grada.

 

Katedrala sv. Stjepana i Hvarska pjaca

Središnji dio grada Hvara čini njegova pjaca ili glavni trg koji je sa svojih 4500 m2 najveći trg u Dalmaciji. Izvorno je bio dio zaljeva, ali je 1780. taj dio nasut i u potpunosti popločen, a fontana na trgu datira iz 1520. Ljeti je na trgu uvijek živo, a kafići i restorani su prepuni. Međutim izvan sezone je puno mirnije i na njemu uživaju samo lokalci ispijajući kavu.

Na samom kraju pjace se smjestila katedrala sv. Stjepana završena u 18. stoljeću, dok je izgradnja trenutne građevine započela u 16. stoljeću. Prva crkva je ovdje sagrađena u 6. stoljeću, a status katedrale je dobila u 13. stoljeću kad je grad Hvar preuzeo biskupiju od Starog Grada. Tijekom razdoblja izgradnje razmjenjivali su se različiti stilovi arhitekture, pa tako nalazimo elemente gotike, romanike i renesanse. U unutrašnjosti je smješteno jedanaest baroknih oltara, rad venecijanskih umjetnika.

 

Arsenal i tragovi ranijih civilizacija

Kao čuvar se hvarski Arsenal sa svojom 10 m arkadom nadvio nad desnim ulazom na pjacu. Izgrađen između 1579. i 1611. kao spremište za ratne galije, Arsenal je impozantno znanje na samoj obali, renovirano 2009. godine. Korišten je i kao prostor za skladištenje npr. žitarica i soli. Godine 1835. su pronađene kovanice s natpisom Heraklea što je dovelo do pretpostavke da je na mjestu današnjeg Hvara nekad bilo istoimeno grčko naselje. Spektakularne ruševine otkrivene su 2015. godine ispod poda Arsenala tijekom obnove, pružajući nam još jedan dodatan sloj bogate hvarske baštine.

 

Najstarije gradsko kazalište u Europi

Na prvom katu Arsenala je divan prizor koji turisti ponekad propuštaju - najstarije gradsko kazalište u Europi. Izgrađeno 1612. godine, a 2012. je proslavilo svoju 400-tu obljetnicu. Unutrašnjost kakva je sada je dobilo nakon renoviranja 1803. godine. Svoje postojanje može zahvaliti hvarskom knezu providuru Pietru Semitecolu koji ga je izgradio gradskim novcem, a inspiriran talijanskim kazalištem toga vremena. Događanja kojima će se godišnjica proslaviti se planiraju za listopad.

 

Franjevački samostan

Šetajući rivom, nakon Carpe Diema, ukazat će vam se franjevački samostan. Izgrađen je 1465. godine i zajednički su ga financirali hvarski plemići i pomorski kapetani kao dokaz njihove zahvalnosti za mnoge živote spašene na moru u blizini Hvara. Antun Lucić je donirao 1000 zlatnika, a njegov je sin, poznati pjesnik Hanibal Lucić, pokopan ispod glavnog oltara.

Hanibal Lucić je također odigrao ulogu u benediktinskom samostanu na Hvaru koji je bio vrlo bitan za grad od 1664. godine kad su redovnice prvi put došle u grad.

 

Crkva – tvrđava Sv. Marije od Milosrđa, Vrboska

Najimpozantniji arhitektonski dragulj mjesta, jedinstvena u jadranskoj regiji, je crkva Sv. Marije od Milosrđa. Crkva-utvrda je proširena i utvrđena 1575. godine poslije turskog napada pod vodstvom turskog vojvode Uluč-Alija 1571. godine, koji je opljačkao i spalio Vrbosku kao i većinu otoka. Utvrda Kaštilac je iz istog razdoblja, i služila je kao stražarska postaja. Tvrđava-crkva je utvrđena na račun mjesnih zajednice zbog njene zaštite od Turaka. To je najljepša crkva takve vrste u Hrvatskoj i među najljepšima u Europi iz tog razdoblja. Crkva je čuvala neke impresivne umjetnine iz renesanse, koje su sada privremeno smještene u župnu crkvu Sv. Lovre.

 

Crkva Sv. Lovre, Vrboska

Zapadno od utvrđene crkve Sv. Marije od Milosrđa, nalazi se župna crkva Sv. Lovrinac sa pet oltara. Datira natrag do 15. stoljeća, a bila je preuređena u baroknom stilu u 17. stoljeću.

Do danas je sačuvala svoj barokni izgled. Župna crkva je kroz povijest bila spaljena u dva navrata. Prvi put 1512. godine tijekom pobune i ponovo 1571. godine za vrijeme turske invazije. Unutrašnjost crkve skriva neprocjenjiva umjetnička blaga – jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki u Dalmaciji. Glavni oltar je ukrašen ilustracijama usredotočenim na Sv. Lovru sa Majkom Božjom, dok bočne stranice oltara prikazuju Ivana Krstitelja i Nikolu. Ostatak prikaza prati Sv. Lovru kako vodi siromašne pred cara Valerijana i muke Sv. Lovre.

 

Ribarski muzej, Vrboska

Utemeljen 1972. godine sa ciljem očuvanja bogate ribarske tradicije u Vrboskoj, Ribarski muzej ima zanimljivu kolekciju tradicionalnih ribarskih mreža, oruđa i opreme, kao i alata iz stare tvornice za preradu ribe. Muzej pruža fascinantan uvid u grube životne uvjete u rekonstruiranoj kući ribara. 

 

Trg Sv.Ivana, Jelsa

Najljepši renesansno-barokni trg. Na njemu je osmerokutna crkvica s kraja XVII. stoljeća. Crkva se odlikuje raznolikošću stilskih obilježja: gotike, renesanse i baroka.

Trg i ulice koje ga okružuju oblikovani su od XV. do XVII. stoljeća i predstavljaju arhitektonski najočuvaniji dio Jelse, zajedno s građanskim kućama građenima od XVI. do XX. stoljeća, s renesansnim luminarima i balkonima.

 

Pjaca, Jelsa

Nalazi se u središtu Jelse. Nastajao je od XVI. do početka XX. stoljeća. Na zapadnoj je strani Trga izvor pitke vode Slatina koji je još od antičkih vremena služio stanovništvu.  U produžetku Slatine napravljen je 1847. godine potočić kojim se višak vode odvodi u more. Na sredini Trga 1934. godine sagrađena je fontana.

 

povratak na vrh