Što raditi
Podijeli

Istražite otok Hvar

 

Poluotok Kabal

Poluotok Kabal koji oblikom podsjeća na prste ruke smjestio se na sjeverozapadnoj strani starogradskog zaljeva. Na samom ulazu u zaljev je smješten rt Kabal – osamdeset metara visoka stijena – dok se na kraju zaljeva smjestio Stari Grad, jedna od najsigurnijih prirodnih jadranskih luka. Tijekom kristalno čistih dana, imat ćete osjećaj da uplovljavate u neku vrstu fjorda.  Iza leđa ćete ostaviti visoke brežuljke koji na južnom dijelu strmoglavo poniru u more, dok će vam se duboko usječen u zaljevu pokazati grad Stari Grad.

 

Do vrha Sv.Nikole

Iako više nema mnogo mjesta na koje nije kročila ljudska noga, ponekad vrijedi nanovo otkriti neka zaboravljena mjesta skrivene istinske ljepote. Jedno takvo mjesto je i vrh svetog Nikole na 628 metara nadmorske visine ujedno i najviši vrh na otoku Hvaru.

Ne tako davno predjeli oko sv. Nikole bili su puni života. Kada bi zima popustila mnogi su se žitelji sela, koja se nalaze u podnožju, polako selili u više predjele gdje su čuvali stada i obrađivali zemlju.
Iako danas više nema stoke još uvijek se obrađuju vinogradi i maslinici. Stanovnici otoka sigurno jednom godišnje posjećuju planinu i iz vjerskih razloga, na dan sv. Nikole. Možda su upravo hodočasnici preteče današnjim turistima planinarima jer se jedni i drugi penju iz nekoristoljubljivih razloga.

Otočne planine prava su poslastica za ljubitelje hodanja i penjanja. U pohod na sv. Nikolu možete započeti iz nekoliko pravaca, s obale na južnoj strani iz sela Svirći, Dola ili s vidikovca zapadno od Staroga Grada.
Rekreativcima i biciklistima preporučamo krenuti s vidikovca. Nakon nekoliko kilometara makadamske ceste bez teških uspona i padova doći ćete podno same stijene na najvišem vrhu.
Vrh se uzdiže iznad sela Sveta Nedjelja prema kojoj se spuštaju južne litice sv. Nikole. Ako je lijepo i bistro vrijeme s vrha se može vidjeti i otok Vis. Kada se s grebena sv.Nikole pogleda prema podnožju planine, imati ćete osjećaj da ste upravo na vrletnim vrhovima. S tog mjesta zaista nije teško razumjeti zašto su nekoć ljudi svoja svetišta gradili upravo na ovim visinama.

Sv.Nikola zaštitnik je putnika i pomoraca pa se u njegovu čast sagradila crkvica i to s mjesta gdje se najbolje vide kopneni i pomorski putovi. Crkvica na najvišem vrhu otoka Hvara pod nazivom Od brda ( De Monte) prvi put se spominje 1495. godine. Iz dostupnih dokumenata vidi se da su crkvu sagradili mještani Vrbanja i Sviraća a u njenoj izgradnji sudjelovali su i brodari iz Vrboske. Nekoliko puta je uništavana od udara groma, ali svaki put obnavljana. Povratak s vrha sv.Nikole preporučavamo preko Purkinog kuka i sela Dol, sjeverno od Staroga Grada.

 

Selo Humac

Ako krenete istočno, na 7 km od Jelse ćete naići na napušteno pastirsko naselje Humac, jedan od hvarskih bisera. Naselje koje datira iz 15. stoljeća već je godinama potpuno napušteno, ali ono što ga čini posebnim su magična atmosfera i zadivljujući pogledi na more te slikovite ruševine na svakom koraku pa je tako nedvojbeno najautentičnije mjesto na otoku.

Iako u selu trenutno nema ni vode ni struje iako je obećano da će struja biti dovedena, u Humcu posjetitelja ne nedostaje – kombinacija turista ljeti i lokalnog stanovništva naselja Vrisnik koji su većinom vlasnici zemljišta u Humcu. U Humcu je najživahnije na Dan sv. Ivana i Pavla, 26. lipnja, kad se otočani okupljaju u selu da bi ga proslavili.

 

Grapčeva špilja

Iako pristup i nije baš najjednostavniji, krajnji rezultat je vrijedan svakog napora. Grapčeva špilja datira iz neolitskog doba (2500 godina pr. K) i jedno je od najstarijih nalazišta na ovom području. Špilja ima dvije prostorije, ulazni hodnik dimenzija cca 13,5 m x 5 m i veću prostoriju (23m x 22) koja je okružena komorama.

Stalaktiti i stalagmiti koji dominiraju špiljom su spektakularna atrakcija, pogotovo kad se osvijetle svjetlom svijeće, a samoća i mir pruže savršeno mjesto za razmišljanje. Izvrstan Arheološki muzej u gradu Hvaru ima čitav komplet oružja i alata iz tog razdoblja, uključujući kremene noževe, čekiće i strijele, različite ljudske i životinjske kosti, ljuske i keramiku iz tog razdoblja.

Do špilje je moguće doći samo pješke - ili iz Humca ili što je još interesantnije, starom stazoom iz Galesnika, preko brežuljka Vrh s kojeg se pruža predivan pogled.

Od grada Hvara do Humca vam treba otprilike 45 minuta, ali si ostavite dovoljno vremena da promijenite tempo u Grapčevoj špilji, Humcu i tradicionalnoj gozbi prije nego ponovno izađete na svjetlo dana.

 

Tuneli na poluotoku Kabal

Turisti koji se odluče uputiti do vrha otoka bit će nagrađeni zanimljivom atrakcijom koju je napravio čovjek - tunele iskopane po Titovom nalogu s ciljem obrane otoka od napada. Nalaze se na vrhu starogradskog kanala i u trenutku kad se trajekt približava luci, može ih se vidjeti s lijeve strane. Osim što su zabavni za istraživanje, zalasci sunca iz otvora tunela su među najljepšima na otoku. Da bi došli do tunela, vozite kroz Veliku Rudinu i nastavite 12 km do vrha poluotoka gdje ćete vidjeti riječ 'Tunel' napisanu na stijeni.

 

povratak na vrh