Hvar - otok UNESCO-a
Podijeli

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana uključuje vještine, znanja, rituale, simbole i običaje vezane uz sjetvu, žetvu, ribolov, stočarstvo, čuvanje, preradu, kuhanje te posebno dijeljenje i konzumiranje hrane. Kao specifičan način života usuglašen s prirodom i korištenjem njenih resursa, temelj je identiteta ljudi koji žive na Mediteranu, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Ta se prehrana u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama Mediterana, očituje u društvenoj, simboličnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života.

Mediteranska se prehrana u svojim temeljnim sastavnicama prilagođava sezonskom ritmu, te uključuje iste osnovne namirnice (riba, zeleno lisnato povrće, mahunarke, smokve, maslinovo ulje, svježi začini …) u dugom razdoblju povijesti.

Osim povezanosti prirode i prehrane, važno je napomenuti njezinu društvenu komponentu. Mediteranska prehrana naglašava vrijednosti gostoprimstva, dobrosusjedstva, interkulturalnog dijaloga i kreativnost, i način života vođen poštivanjem različitosti. Ona igra važnu ulogu u kulturnim prostorima, festivalima i proslavama, okupljajući ljude svih dobi i društvenih slojeva. Žene igraju važnu ulogu u prijenosu znanja mediteranske prehrane: one čuvaju kulinarske tehnike, poštovanje sezonskih ritmova i svečanih događanja, i prenose tradiciju na nove generacije.

Mediteranska prehrana je 2013. upisana na ‪UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Maroka, Portugala i Španjolske. Kao područja koja prezentiraju mediteransko nasljeđe u prehrani, Hrvatska je odabrala otoke Brač i Hvar.

povratak na vrh